Melanom je maligni tumor melanocita, ćelija kože odgovornih za stvaranje melanina, pigmenta koji se stvara u koži. U ranoj fazi ćelije tumora nalaze se u najpovršnijim slojevima kože, a vremenom se šire ka dubljim slojevima, limfnim i krvnim sudovima, preko kojih se mogu proširiti do limfnih čvorova i unutrašnjih organa.

Javlja se na koži, ali i na sluzokoži svih organa, na noktima ili u očima. Kod 30 odsto oboljelih od melanoma kože tumor se javlja u već postojećem mladežu, a kod 70 odsto pacijenata na prethodno potpuno neizmijenjenoj koži.

Melanom je najčešće smeđe ili crne boje, ali rijetko može biti bez pigmenta, crvene ili boje kože.

Najčešće pogađa osobe od 50-60 godina starosti, ali se relativno često javlja i kod osoba prije 40-te godine. Kod djece prije puberteta, melanomi su veoma rijetki.

Melanom je drugi po učestalosti malignitet kod osoba starosti od 15 do 29 godina i u ovoj populaciji je češći kod djevojaka.

Izloženost suncu je najčešći uzrok pojave raka kože. Pretjerano izlaganje suncu, pogotovo opekotine u ranom djetinjstvu, povećavaju rizik za nastanak melanoma kasnije u životu. I UV zračenje u solarijumima može da dovede do nastanka melanoma. Zbog toga je zaštita od ultravioletnog zračenja (UV zračenje) važan element prevencije raka kože. Međutim, rak se može pojaviti i na mjestima koja se ne izlažu sunčevoj svjetlosti. Izloženost radijaciji, nasleđe ili pad imuniteta mogu biti uzrok ovog tumora. Svi ga mogu dobiti, ali najugorženije grupe su:

- Osobe sa svijetlom kožom i svijetlim očima;

- Osobe sa velikim brojem mladeža po tijelu,

- Osobe sa naslednim faktorom;

- Osobe koje žive na velikim geografskim visinama;

- Osobe koje su se liječile od posledica radijacije;

- Osobe koje su se mnogo izlagale suncu ili vještačkim izvorima UVA

zračenja.

Kada je mladež problem?

Mladeži su benigne izrasline na koži koje se mogu razviti u rak, postati atipične i prerasti u melanom. Normalni mladeži mogu biti u ravni sa kožom ili biti blago reljefni a da ne predstavljaju nikakvu opasnost. Pojavljuju se u mladosti, ređe u starosti i mogu rasti vremenom. Svi mladeži izgledaju različito među sobom, a samo neki od njih tokom vremena mogu dobiti karakteristike sumnjive lezije. Potrebno je da se posavjetujete sa dermatologom ako primijetite bilo kakvu promjenu na mladežu ili koži. Potrebno je da primijetite neki od sledećih parametara:

Asimetrija – ako polovine nisu jednake;

Ivice – rubovi mladeža su nazubljeni i nisu pravilni;

Boja mladeža – ako je mladež prošaran različitim bojama, roze, crne, braon, posvijetlio na nekim djelovima;

Dijagonala – ako je dijagonala veća od 6 mm;

Reljef – ako je jedan dio mladeža počeo da se izdiže, posjetite ljekara jer melanom često kada se pojavi, izdiže dio mladeža iznad kože i to se dešava vrlo brzo. Svaka promjena u reljefu, boji, veličini i dijagonali mora biti pregledana. Redovni dermoskopski pregledi kod dermatologa i rano otkrivanje promjena na mladežu kao i pravovremeno uklanjanje izmijenjenog mladeža je jedini siguran način za prevenciju nastanka melanoma.

Kako postavljamo dijagnozu:

- Dermatoskopija - predstavlja površno mikroskopiranje kožnih promjena. Jednostavna je, brzo izvodljiva, povećava vidljivost svih promjena i omogućava pouzdano postavljanje dijagnoze;

- Biopsija sumnjive promjene na koži;

- Patohistološki nalaz (PH analiza).

Liječenje melanoma zavisi od stepena proširenosti bolesti u trenutku otkrivanja (stadijuma bolesti). Najuspješnije liječenje je rano otkrivanje i hirurško uklanjanje melanoma uz histopatološku analizu (pregled tkiva pod mikroskopom).

---